1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Kibernetički napadi kao osveta za sankcije?

4. ožujka 2022

Nakon sankcija koje su zapadne zemlje uvele Rusiji, IT-stručnjaci upozoravaju na osvetničke akcije ruskih hakera. Njemačka ministrica Faeser kaže da se prijetnje mora ozbiljno shvatiti.

Foto: Kacper Pempel/REUTERS

Savezna ministrica unutarnjih poslova Nancy Faeser apelira da se ozbiljno shvate prijetnje kibernetičkim napadima. „Pretpostavljamo da ovih dana postoji povećana prijetnja, jer su cyber-napadi također jedan oblik ratovanja“, saopćila je političarka njemačkog SPD-a u intervjuu za televizije BR i NDR.

Faeser je najavila da namjerava dodatno ojačati sektor IT-sigurnosti, kako bi se u ranoj fazi moglo identificirati moguće napade na takozvanu kritičnu infrastrukturu (KRITIS).

Stručnjaci očekuju osvetničke akcije

Nancy FaeserFoto: Dursun Aydem/AA/picture alliance

IT-stručnjaci smatraju da su digitalni napadi do sada igrali sporednu ulogu za rusku stranu u rusko-ukrajinskom ratu. Ali, oni strahuju od reakcije ruske strane – u stilu one izreke „kako ti meni, tako ja tebi“. To također može uključivati i cyber-napade. Koordinirane sankcije Zapada imaju za cilj da u velikoj mjeri izoliraju Rusiju od međunarodnog financijskog sustava. Energetski sektor je također izravno pogođen. „Stoga se može pretpostaviti da će biti napada na energetski sektor", kaže Robert Lee iz američke kompanije Dragos u intervjuu za BR i NDR.

Ta firma štiti kompanije s kritičnom infrastrukturom, gdje bi kvar mogao imati posljedice po javni život, na primjer, ako nestane struje: „Sada je sasvim prikladno biti zabrinut."

BSI se plaši "masovnog oštećenja"

Ovo je procjena koju dijele i njemačke sigurnosne službe. Savezni ured za sigurnost informacijske tehnike (BSI) svakodnevno šalje tajne procjene situacije u Ukrajini, s posebnim fokusom na „kibernetički prostor". Trenutna situacija prijetnje je, prema definiciji BSI-ja, „narančasta", odnosno „poslovno kritična". Ali, zamislivo je „masovno narušavanje redovitog poslovanja". Istovremeno, kompanije dobivaju tehničke podatke od BSI-ja i Savezne službe za zaštitu ustavnog poretka (BfV), koji imaju za cilj pomoć u identifikaciji hakera.

Od listopada 2021. Lee i njegovi kolege prate hakerske grupe koje ciljaju na mreže kompanija u sektoru KRITIS. „Ovo još nisu napadi, ali oni biraju svoje mete", kaže Lee, koji je ranije radio za američku obavještajnu agenciju NSA. Generalno, mreže industrijskih postrojenja su mnogo lošije zaštićene od klasičnih mreža poduzeća. Desetljećima su se ljudi uzdali u to da nitko neće moći „provaliti”. Ali kada netko jednom uđe u mrežu, mnoge kompanije neće uspjeti pronaći hakere.

Potrebni mjeseci priprema

Lee kaže da je u načelu moguće prouzročiti fizičku štetu putem cyber-napada, kao što je ometanje ili čak gašenje električne mreže u nekom gradu. Ali, to nije jednostavno: "Potrebno vam je najmanje šest mjeseci pripreme. Potrebna su vam opsežna istraživanja i opsežna specijalistička znanja da biste planirali i izveli takve napade." U Ukrajini su navodno ruski hakeri pokušali prekinuti opskrbu strujom 2016. godine. Prema izvještajima, Kijev je bio odsječen sat vremena od električne mreže – njihov prvobitni cilj da izazovu široku štetu ipak nije uspio: „Skoro su stigli do cilja, ali je krenulo naopako", kaže Lee, koji je analizirao taj incident.

Trenutno nema konkretnih naznaka da su se hakerski napadi već dogodili u Njemačkoj. Ali, američki provider za satelitski internet je imao neke incidente Europi. Tisuće vjetroturbina je bilo pogođeno, također u Njemačkoj. Međutim, i sustavi rade i bez interneta i nastavljaju proizvoditi električnu energiju. Odgovorna kompanija „Viasat" pretpostavlja da se radilo o cyber-napadu. Detalji ipak nisu objavljeni javno.

Arne Schönbohm, predsjednik BSI-jaFoto: Sebastian Kahnert/dpa-Zentralbild/picture alliance

„Utjecaj incidenta na energetsku sigurnost i stabilnost u Njemačkoj nije utvrđen", piše nadležna državna Agencija za energetske mreže na zahtjev televizija BR i NDR. U jednom od izvještaja, koji nisu dostupni javnosti, BSI citira pismo providera pogođenog tim smetnjama. U pismu se navodi da su "svi aktivni potrošački modemi ažurirani, što dugoročno zapravo uništava modeme". Uređaji za sprečavanje opasnosti, kao što su oni koje koriste zapovjedna vozila vatrogasnih postrojbi, također su pogođeni. Ta vozila komuniciraju preko digitalnog radija i koriste satelitski internet kao alternativno rješenje. U intervjuu za BR i NDR, suradnik Službe za zaštitu od katastrofa je potvrdio da odgovarajuća tehnologija trenutno nije u funkciji. Ne želi spekulirati o razlozima.

tagesschau.de/ss

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu

Preskoči sljedeće područje Više o ovoj temi